(Foto: Freepik)
Veštačka inteligencija je jedna od najaktuelnijih tema u novijoj istoriji, jer iako potencijal veštačke inteligencije (AI) budi mnoge nade, posebno za medicinu, njen razvoj se smatra uglavnom neproverenim.
Ove nedelje, veštačka inteligencija je zauzela centar pažnje sa dobrovoljnim kodeksom ponašanja G7, trilateralnim sastankom između ministara Francuske, Nemačke i Italije u Rimu, kao i „značajnom“ izvršnom naredbom predsednika SAD Bajdena i međunarodnim samitom veštačke inteligencije u Londonu.
Krajem oktobra, UN su takođe uspostavile ekspertski panel da daju preporuke u oblasti veštačke inteligencije, tehnologije sa „transformacionim potencijalom“, ali i velikim rizicima po demokratiju i ljudska prava.
Generalni sekretar Antonio Gutereš pozvao je komisiju da „trči sa vremenom“ i da preporuke o tome kako upravljati upotrebom veštačke inteligencije do kraja 2023. godine, identifikujući rizike koje ona predstavlja i mogućnosti koje predstavlja.
Zemlje G7 (Nemačka, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija) su se u ponedeljak dogovorile o međunarodnim vodećim principima i kodeksu ponašanja za kompanije i institucije koje razvijaju AI, a te smernice imaju za cilj ublažavanje rizika koji proizilaze iz ove tehnologije, kao što su dezinformacije i kršenje privatnosti ili intelektualne svojine.
Ova mapa puta ima za cilj da promoviše razvoj „sigurnih i pouzdanih“ sistema veštačke inteligencije na međunarodnom nivou i da „upravlja njihovim rizicima“, navodi se u zajedničkoj izjavi, u kojoj se pozivaju svi akteri u sektoru veštačke inteligencije da se obavežu na usklađenost.
Izvor: Tanjug